Početkom XVI. stoljeća franjevci – konventualci su na poluotoku Prirovu dali sagraditi svoj samostan i crkvu svetog Jerolima. Samostan je sagrađen na temeljima antičkog rimskog kazališta. Mramor i kameni blokovi kazališta su korišteni u gradnji samostana i crkve. I danas se ističu mramorni blokovi uzidani u pročelje i antički natpisi (najpoznatiji je onaj na ulazu u samostansko dvorište koji svojim tekstom označava svoju starost, „CIL“ (149).
Po vanjskom izgledu zaključuje se da je crkva renesansnog oblika, iako ima i obilježja drugih stilova. Na pročelju se (osim antičkih mramornih blokova) ističu vrata okićena plitkim ružama, polukružna luneta nad ulazom i gotičko- renesansni prozor u obliku koluta. S vanjske strane možemo spomenuti tri prozora sa sjeverne strane, sagrađena u gotičkom stilu, i križ na vrhu crkve.
U XVI. stoljeću je imala oltar s drvenim raspelom koji je u XVII. stoljeću zamijenjen mramornim s dva stupa. U XVII. stoljeću se spominje glavni oltar sa slikom Gospe Karmele sa svetim Jerolimom i Antunom. U XVIII. stoljeću je taj glavni oltar zamijenjen novim (također posvećenim svetom Jerolimu). U crkvi se nekad nalazila slika Marijina začeća koju su financirali članovi obitelji Perasti. Orgulje i pjevalište potječu iz XIX. stoljeća.
Zvonik je udaljen od crkve i izgrađen na uzdignutom položaju da bi se više isticao na poluotoku i cijeloj uvali. Njegova su zvona posvećena 1734. pa je vjerojatno zvonik sagrađen u XVIII. stoljeću. Zvonik je pri dnu izbočen kosinom (barokni stil), a njegov opći izgled, zidni pojasi koji ga dijele na katove te gotička monofora i bifora očituju zadržavanje srednjovjekovnih oblika pa zvonik na prvi pogled izgleda romanički. Kad se bolje pogleda, na drugom katu se vide mali četverolisni prozorčići u obliku križa kakve su imali zvonici u XVIII. stoljeću. Zadnji kat s dva zvona završava piramidnim krovom (osobina XVII. i XVIII. stoljeća). U sakristiji se nalazi mali kip Gospe izrađen u rokoko stilu i kalež, renesansni reljef s grbom poznate obitelji Gariboldi, križ i kasnobarokna pokaznica s reljefnim anđelima i moćnik iz XVI. stoljeća. Ovo je sigurno jedna od crkava s najljepšim vrtnim i okolnim prostorom na Visu. Jedino se crkva svetog Nikole u Komiži i svetište Vele Gospe u Podselju mogu mjeriti s njom.
Lokacija: Vis, otok Vis
Mala Travna (Molo Trovna) je uvala na južnoj strani otoka s malom šljunčanom plažom i kosim ravnim pločama...
Modra špilja na otoku Biševu najpoznatija je znamenitost otoka Visa. Nalazi se u uvali Balun na istočnoj strani otoka....
Sagrađena je početkom XVIII. st. na padini brda južno od grada Visa. Jedna je od novijih crkvica na...
Najstarija utvrda na podučju Luka – grad Vis koju je privatna osoba izgradila početkom XVII.st. kako bi obranila...
Gusarica je javna gradska plaža koja je ime dobila po crkvi Gospe Gusarice iznad nje. To je duga...
Ova crkva je jedna od najjednostavnijih i najmanjih crkvi na Visu. Smještena je na najvišem vrhu otoka Visa,...
Želiš komentirati?