Crkva sv. Jerolima i franjevački samostan

Početkom XVI. stoljeća franjevci – konventualci su na poluotoku Prirovu dali sagraditi svoj samostan i crkvu svetog Jerolima. Samostan je sagrađen na  temeljima antičkog rimskog kazališta. Mramor i kameni blokovi kazališta su korišteni u gradnji samostana i crkve. I danas se ističu mramorni blokovi uzidani u pročelje i antički natpisi (najpoznatiji je onaj na ulazu u samostansko dvorište koji svojim tekstom označava svoju starost, „CIL“ (149).

Po vanjskom izgledu zaključuje se da je crkva renesansnog oblika, iako ima i  obilježja drugih stilova. Na pročelju se (osim antičkih mramornih blokova) ističu vrata okićena plitkim ružama, polukružna luneta nad ulazom i gotičko- renesansni prozor u obliku koluta. S vanjske strane možemo spomenuti tri prozora sa sjeverne strane, sagrađena u gotičkom stilu, i križ na vrhu crkve.

U XVI. stoljeću je imala oltar s drvenim raspelom koji je u XVII. stoljeću zamijenjen mramornim s dva stupa. U XVII. stoljeću se spominje glavni oltar sa slikom Gospe Karmele sa svetim Jerolimom i Antunom. U XVIII. stoljeću je taj glavni oltar zamijenjen novim (također posvećenim svetom Jerolimu). U crkvi se nekad nalazila slika Marijina začeća koju su financirali članovi obitelji Perasti. Orgulje i pjevalište potječu iz XIX. stoljeća.

Zvonik je udaljen od crkve i izgrađen na uzdignutom položaju da bi se više isticao na poluotoku i cijeloj uvali. Njegova su zvona posvećena 1734. pa je vjerojatno zvonik sagrađen u XVIII. stoljeću. Zvonik je pri dnu izbočen kosinom (barokni stil), a njegov opći izgled, zidni pojasi koji ga dijele na katove te gotička monofora i bifora očituju zadržavanje srednjovjekovnih oblika pa zvonik na prvi pogled izgleda romanički. Kad se bolje pogleda, na drugom katu se vide mali četverolisni prozorčići u obliku križa kakve su imali zvonici u XVIII. stoljeću. Zadnji kat s dva zvona završava piramidnim krovom (osobina XVII. i XVIII. stoljeća). U sakristiji se nalazi mali kip Gospe izrađen u rokoko stilu i kalež, renesansni reljef s grbom poznate obitelji Gariboldi, križ i kasnobarokna pokaznica s reljefnim anđelima i moćnik iz XVI. stoljeća. Ovo je sigurno jedna od crkava s najljepšim vrtnim i okolnim prostorom na Visu. Jedino se crkva svetog Nikole u Komiži i svetište Vele Gospe u Podselju mogu mjeriti s njom.